02_Montenegro_pav_2022_©_ugo_carmeni.jpg
Paviljon Crne Gore na Venecijanskom bijenalu (2022). Rad Lidije i Delić i Ivana Šukovića-Not all of paradise is lost.
Ugo Carmeni

Paviljon Crne Gore na Venecijanskom bijenalu (2022). Rad Lidije i Delić i Ivana Šukovića-Not all of paradise is lost.
Ugo Carmeni

Umetnički program

OD BIJENALA DO NESVRSTANIH: MAU predstavlja izložbu kojom je Crna Ggora nastupila u Veneciji

14.07.2022.

OD BIJENALA DO NESVRSTANIH: MAU predstavlja izložbu kojom je Crna Ggora nastupila u Veneciji
Veličina Slova

U ponedeljak, 18. jula u 18 časova, u Muzeju afričke umetnosti održaće se razgovor o izložbi „Umijeće držanja za ruke/dok se probijamo kroz sedimentni oblak“ kojom se Crna Gora predstavlja na ovogodišnjem Bijenalu u Veneciji.

Kada se održava

18. jul u 18 časova


Gosti razgovora su umetnici Lidija Delić i Ivan Šuković, kao i autorka izložbe, umetnica i kustoskinja Natalija Vujošević.

Izložba je osmišljena kao imaginativni prostor na kome se susreće više generacija umetnika koji polaze iz potpuno različitih istorijskih i društvenih konteksta, ali i kao mesto umetničkog dijaloga i preplitanja različitih umetničkih pristupa koji kroz prizmu intime i imaginacije promišljaju teme odnosa čoveka i prostora, čoveka i tehnologije, kao i budućnosti zajednice.

Sve zajedno, izložba obuhvata dela umetnica i umetnika Dantea Buua, Lidije Delić, Ivana Šukovića, Darka Vučkovića i Jelene Tomašević, kao i Kolekciju umetnosti nesvrstanih zemalja sa delima umetnika Zuzane Halupove (Jugoslavija), Renea Portokarera (Kuba), nepoznatog umetnika iz Iraka i video zapis o skulpturi umetnika Bernarda Matemere (Zimbabve).

Organizatori posebno izdvajaju isečak iz kataloga koji se odnosi na rad zimbabveanskog umetnika Bernarda Matemera: „Skulpturu Porodica umjetnik Bernard Matemera izradio je tokom svog rezidencijalnog boravka u Galeriji umjetnosti nesvrstanih zemalja 1987. godine. Urađena je u masivnom bloku bijelog mermera, sa ljudskim figurama isprepletanim u zagrljaju, sugestivnih crta lica s izraženim očima i usnama. Pripada Šona skulpturi, autentičnoj umjetničkoj formi/praksi zasnovanoj na tradiciji, vjerovanjima, mitologijji i ritualima. Inspiraciju za svoje skulpture pronalazi u snovima, povezujući natprirodno, spiritualni svijet, humanoidna bića i životinje. Kao na mnogim njegovim skulpturama, tako je i na ovoj prisutan motiv tri stopala i tri prsta za koji je svojevremeno svjedočio da potiču iz jednog sna u kome su se ljudi pretvarali u životinje i penjali se po drveću u potrazi za medom.“

Ulaz: slobodan na ovaj događaj je slobodan.

Podeli vest