Antikolonijalni muzej_Ana Vujovic.jpg
Nepoznati afrički umetnik, Ana Vujović
Ivan Zupanc

Nepoznati afrički umetnik, Ana Vujović
Ivan Zupanc

Umetnički program

NIJEDAN MUZEJ NIJE ANTIKOLONIJALAN SAM PO SEBI! Izložba nezavisne kustoskinje sve do kraja godine

05.09.2022.

NIJEDAN MUZEJ NIJE ANTIKOLONIJALAN SAM PO SEBI! Izložba nezavisne kustoskinje sve do kraja godine
Veličina Slova

U Muzeju afričke umetnosti, u četvrtak, 8. septembra u 18 časova, otvara se nova izložba – Antikolonijalni muzej, autorke dr Ane Sladojević, nezavisne kustoskinje i teoretičarke umetnosti i medija. Izložbu otvara Jelena Vesić, teoretičarka umetnosti. Izložba će trajati do 31. decembra 2022. godine i biće upotpunjena brojnim programima.

Gde se održava

Muzej afričke umetnosti


Kada se održava

8. septembar - 31 decembra


Muzej afričke umetnosti, nastao inicijativom kolekcionara osnovne zbirke, Vede Zagorac i dr Zdravka Pečara, najavljen je u vreme otvaranja (1977), kao jedini antikolonijalni muzej u Evropi koji izlaže afričku umetnost. Razlog ovoj tvrdnji bila je pozicija koju je tadašnja Jugoslavija zauzimala u Pokretu nesvrstanih zemalja, ali i duboko komunističko i antikolonijalno ubeđenje samih inicijatora muzeja. Međutim, kako tvrdi autorka izložbe Ana Sladojević, „nijedan muzej nije antikolonijalan sam po sebi“.

Muzej afričke umetnosti – zbirka Vede i dr Zdravka Pečara, čiji nastanak je tesno spregnut sa idejama antikolonijalizma i nesvrstavanja, tokom decenija svog delovanja otvarao je mogućnost za muzejske reprezentacije koje bi bile drugačije od onih u zapadnim kolekcijama. Talas dekolonijalne kritike (tzv. dekolonizacija muzeja) i dalje aktuelan u brojnim svetskim muzejima, korespondira sa vrednostima na kojima je izgrađen upravo MAU, i bez obzira na distancu koju je ovaj muzej uspostavio prema kolonijalnoj praksi još na svojim počecima, i u ovom muzeju su postojale svest i potreba da se preispitaju određene ustaljene prakse i obrasci reprezentacije afričke umetnosti, koji u krajnjem vidu utiču na konstruisanje stereotipa o Africi, prisutnog i u našem društvu. Oslanjajući se na kartografske reprezentacije Afrike, novinske tekstove, fotografije, crteže, muzejske dokumente, natpise, rečenice i citate, izložba ukazuje na modele govora i pisanja koji su tokom vekova, a naročito u poslednjih sto godina, doprinosili direktno ili indirektno stvaranju slike o afričkim umetnostima.

Antikolonijalni muzej_karta otkrića-katalog.jpg
Slika gore: Velika geografska otkrića, Dečje novine, Gornji Milanovac, osamdesete godine 20. veka, iz privatne dokumentacije. Slika dole: Prva konferencija nesvrstanih u Beogradu 1961, Dečje novine, Gornji Milanovac, osamdesete godine 20. veka, iz privatne dokumentacije.
Privatna arhiva

 Izložba predstavlja i tri umetnička rada koji problematizuju samu instituciju muzeja, a posebno u kontekstu reprezentacije afričke umetnosti: instalaciju-triptih Ane Vujović „Nepoznati afrički umetnik“ (2019) koji referiše na brisanje afričkog autorstva, filmsko „čitanje“ MAU u radu Koštane Banović pod nazivom „Reading Museology“ (2017) koji u fokus stavlja (is)trajavanje ovog muzeja, i video-rad umetnice Katarine Zdjelar „Prema unutrašnjosti (Poslednji dan stalne postavke)“, snimljen tokom demontaže stalne postavke Kraljevskog muzeja centralne Afrike u Belgiji (2014).

U nedelju, 11. septembra u 11 časova održava se prvo autorsko vođenje kroz izložbu sa dr Anom Sladojević. Od oktobra pokrećemo i „Istraživački čas“, novi participativni program koji podrazumeva interakciju između kustosa, posetilaca i saradnika koji se bave aktuelnim temama dekolonizacije znanja, muzejskih reprezentacija afričke umetnosti, rase i rasizma, i dr.
Održavanje istoimene međunarodne konferencije pod nazivom „Antikolonijalni muzej“, predviđeno je od 20. do 22. oktobra, kada će se okupiti renomirani stručnjaci iz Afrike i Evrope koji deluju u domenu studija muzeja, muzejske reprezentacije, afričke umetnosti, institucionalne kritike, dekolonizacije, kao i muzejske prakse posvećene antikolonijalizmu i antirasizmu.

Podeli vest